Sami nikad nećete uspjeti u transformaciji vaše prirode, jer nedostaje vam snaga da bi to napravili. Međutim, ima Jedan Koji je za vas postigao ovu snagu.... Ljudsko biće Isus je uspio postići nešto umjesto vas da bi popravio vaše stanje slabosti koje je bilo posljedica vašeg prošlog buntovništva protiv Boga.... Tako je On uzeo posljedice ove vaše krivnje na Sebe, platio je za vašu krivnju sa Svojom smrću na križu i na taj način vam ponovno omogućio primiti snagu.... On je priskrbio snagu za vas i dijeli je kao dar milosti.... pod uvjetom da se vi okoristite blagoslovima, za što je preduvjet vaše priznavanje Isusa Krista kao Sina Božjega i Iskupitelja svijeta, što također uključuje priznavanje Isusove Božanstvenosti. Ali ono što je ranije bilo nemoguće, da je čovjek sebe mogao ponovno promijeniti u svjetlosno biće koje je izvorno bio, postalo je moguće kroz Isusovo raspeće, i zato će se povratak k Bogu zasigurno dogoditi samo ako bi se ljudsko biće držalo uz Isusa Krista [[isto tako u smislu, ‘ako bi ljudsko biće ostalo vjerno Isusu Kristu’]], ako Mu uputi zamolbu za pomoć na putu k savršenstvu. Snaga koju naknadno prima je dovoljna da bi sebe oslobodio od kontrole onog koji ga je povukao u bezdan i tamo ga nemilosrdno drži zarobljenog, pošto bez pomoći Isusa Krista biće nema svoje vlastite snage da se odupre. Isus Krist je, prema tome, također sišao u pakao da bi donio pomoć onima koji su već izgubili njihov zemaljski život prije čina Spasenja i bili su kontrolirani od strane Božjeg neprijatelja (Sotone). Oni sebe nisu uspjeli osloboditi tijekom njihovog zemaljskog života, jer bili su vrlo slabe volje i zbog toga su podlegnuli prijašnjem i od strane njega su ostali porobljeni dok nije došao Spasitelj Isus Krist Kojeg im je bilo dozvoljeno neometano slijediti, pošto je On sa Svojom krvlju bio također platio kupovnu cijenu za njihove duše. Ipak je slobodna volja čak i ovih duša morala biti poštovana.... ali koja je naknadno bila osnažena ako duša nije u potpunosti bila neprijateljski raspoložena....
Međutim, silazak u pakao se nije pravilno shvatio ako su jedino voljne duše bile spomenute.... Isus, Raspeti, je Sebe također ukazao u mulju/lokvi potpune izopačenosti, On se usudio osmjeliti u carstvo Njegova neprijatelja, carstvo Njegovog palog brata.... On je stajao pred Njime sa Njegovim ranama i ukazao Mu što je ljubav bila sposobna ostvariti.... Stajao je pred njime kao brat, ali čak ni ova ogromna žrtva nije bila sposobna omekšati kameno srce potonjeg.... Princ pakla se prezirno okrenuo i sa njime velika gomila najopakijih duhova.... Ljubav nije pronašla put do njihovih srdaca jer njihova je mržnja bila veća a njihova je volja bila slobodna. Bog je zasigurno znao da ovo neće biti uspješno; unatoč tome, stanovnicima pakla je također bilo ponuđeno blago milosti, jer ljubav ne prestaje, čak ni za najopakije stvorenje, ali ne prisiljava njegovu predaju.... Ipak čin ljubavi Isusa, čovjeka, nije mogao nadvladati mržnju i protivljenje, unatoč tome, on je bio ponuđen također i bićima tame, jer Isusova ljubav je važila za sve žive tvorevine i silazak u pakao je bio konačni pokušaj uvjeravanja Božjeg neprijatelja da se okrene oko sebe, da mu se pruži konačna prilika za promjenu i da se za pala bića skrati vrijeme iskupljenja.... Ali čak ni ovaj najveći čin ljubavi, kojeg je Bog Osobno ostvario u Isusu (2 Korinćanima 5:18, 19), čovjeku, nije uspio u mijenjanju Luciferove arogancije i okrutnosti, u stvari, potonji je smatrao Isusovo raspeće za trijumf njegove moći i snage.... On je sebe smatrao pobjednikom koji je uspio u izručivanju Božanskog bića njegovim slugama.... koji su zasigurno prepoznali u Biću koje je sišlo u pakao Onog Koji je ‘umro’ ali ne Onog Koji je ‘uskrsnuo’.... Lucifer se nije predao, što je Božanstvo pred-vidjelo od početka.... i tako je na tome bilo sposobno utemeljiti ovaj rad vođenja palih bića nazad, što će, međutim, jednog dana također povratiti u Očevu kuću ovog sina razmetnog kada on prepozna svoju slabost (Luka 15:11-32), ali za to će i dalje biti potrebne vječnosti dok svi koje je on zaveo neće biti potpuno iskupljeni.
AMEN
TranslatorVous ne réussirez jamais tout seul à accomplir la transformation de votre être, parce que pour cela il vous manque la Force. Mais il y en a Un qui a conquis cette Force pour vous. L'Homme Jésus a fait quelque chose pour vous, pour suspendre votre état de faiblesse, qui était la conséquence de votre rébellion d'autrefois contre Dieu. Il a pris pour vous sur Lui l'effet de votre faute, Il a payé votre faute avec Sa mort sur la Croix et avec cela il vous a de nouveau rendu possible l'apport de Force. Il a conquis pour vous la Force et vous la distribue comme Don de Grâce, étant supposé que vous-même vouliez profiter des Grâces pour lesquelles la reconnaissance de Jésus Christ comme Fils de Dieu et Rédempteur du monde est une condition préalable qui inclut en elle-même la reconnaissance de la Divinité de Jésus. Mais ce qui auparavant avait été impossible, que l'homme puisse lui-même se transformer de nouveau en être de Lumière, en ce qu’il avait été primordialement, a été rendu possible par la mort sur la Croix de Jésus, et ainsi le retour à Dieu se produira à coup sûr si l'homme se conforme seulement à Jésus-Christ, lorsqu’il Lui demande de l'Aide sur le chemin de la perfection. La Force qui est apportée est suffisante pour se libérer du pouvoir de celui qui l'a tiré en bas dans l'abîme et qui le tient impitoyablement lié, parce qu'à l'être il manque la Force pour la résistance sans l'Aide de Jésus Christ. Donc Jésus après Sa mort sur la Croix, est descendu aux enfers pour apporter de l'Aide à ceux qui étaient morts avant l'Œuvre de Libération, qui avaient perdu la vie terrestre et qui se trouvaient toujours encore dans le pouvoir de l'adversaire de Dieu. À eux il n'avait pas été possible de se libérer pendant la vie terrestre, parce qu'ils étaient de volonté totalement affaiblie, et donc ils succombaient à celui qui les tenait en son pouvoir et ils le sont restés jusqu’à la venue du Sauveur Jésus Christ, que maintenant ils pouvaient suivre sans empêchement, parce qu'Il avait payé le prix du rachat aussi pour leurs âmes avec son Sang. Malgré cela il devait être respecté la libre volonté de ces âmes, qui cependant maintenant expérimentait une fortification si l'âme n'était pas disposée totalement en mode contraire. Mais la Descente aux enfers n’est maintenant pas comprise à juste titre, si seulement ces âmes de bonne volonté sont mentionnées. Jésus le Crucifié, parut dans le marécage de la plus profonde atrocité, Il osa entrer dans le règne de Son adversaire, de son frère tombé Lucifer. Il était même devant lui avec ses Blessures et Il lui montrait ce dont était capable l'Amour. Il allait à sa rencontre comme un Frère, mais même ce Sacrifice le plus grand ne pouvait pas assouplir son cœur pétrifié. Le prince de l'enfer se détourna avec sarcasme et avec lui un grand nombre des pires esprits. L'Amour n'a pas trouvé la voie de leur cœur, la haine était plus grande et leur volonté était libre. Dieu savait bien cet échec, malgré cela même à ces habitants de l'enfer il était offert le Trésor de Grâce, parce que l'Amour ne s'arrêtait pas devant la créature la plus abjecte, et il ne la force pas à se résigner. Même l'œuvre d'Amour de l'Homme Jésus n'était pas en mesure de casser la haine et la résistance, mais elle était aussi offerte aux êtres de l'obscurité, parce que l'Amour de Jésus était pour toutes les créatures, et sa Descente aux enfers était encore la dernière tentative pour bouger l'adversaire de Dieu au retour, pour lui donner la dernière opportunité de changer et pour abréger le temps de la Libération au spirituel mort. Mais même cette plus grande Œuvre d'Amour, que Dieu Lui-Même a accompli dans l'Homme Jésus, n'avait pas été en mesure de changer l'arrogance et le désamour de Lucifer, parce que celui-ci voyait dans la mort sur la Croix de Jésus encore un triomphe de son pouvoir et de sa force. Il se sentait comme victorieux, car il avait réussi à livrer un Être divin à ses serviteurs qui voyaient certes dans l'Être «qu’ils avaient mis à mort», Celui qui était descendu aux enfers, mais «Non rené».Lucifer ne s'était pas rendu, ce que la Divinité prévoyait depuis l'Éternité, et sur cela il pouvait édifier l'Œuvre de Rapatriement du spirituel mort, qui cependant guidera un jour ce fils perdu dans la Maison du Père, lorsqu’il reconnaîtra son impuissance, chose qui cependant durera encore l'Éternité, jusqu'à ce que tout le spirituel séduit par lui soit racheté.
Amen
Translator